уторак, 29. новембар 2011.

Kako funkcioniše naš imunološki sistem


Kako funkcioniše naš imunološki sistem
Ljudski organizam ima zapanjujući broj mehanizama pomoću kojih se štiti od bolesti, a svi oni zajedno čine imunološki sistem.
To čini na nekoliko načina:
1.     Stvaranjem prepreke koja sprečava bakterije i viruse da uđu u vaše telo.
2.     Otkrivanjem i eliminisanjem bakterija i virusa koji uspeju da uđu u telo, pre nego što dobiju priliku da se reprodukuju i razmnože.
3.     Eliminacijom virusa ili bakterija koji su uspeli da se razmnože u količini dovoljnoj da počnu da izazivaju probleme.
4.     Nalaženjem kancerogenih (ili ostalih neželjenih ćelija) i njihovom eliminacijom.
Najočigledniji delovi imunog sistema su lako vidljive prepreke – koža, oči, nos i usta. Koža je čvrsta i otporna na bakterije i luči antibakterijske supstance. Suze i sluz sadrže enzim koji razara ćelijske zidove mnogih bakterija. I pljuvačka ima antibakterijska svojstva. A ako neki mikrobi prođu pljuvačku, idući nivo odbrane predstavlja želudačna kiselina.
Većina bakterija i virusa ne prođe prvu liniju odbrane tela. ali neki uspeju, i kada se jednom nađu u telu, imuni sistem se protiv njih bori na drugom nivou – nivou suočavanja i pobede. Za većinu ljudi virusne i bakterijske infekcije najčešći su uzroci bolesti. One uglavnom traju sve dok telo ne postane imuno na te određene mikrobe i ne oporavi se. Ali većina ljudi je najzainteresovanija za unutrašnji rad imunog sistema.
Preuzeto od  www.moj-imunitet.com

четвртак, 24. новембар 2011.

Peršun kao lek

Peršun je dvogodišnja biljka- lat. Petroselinum hortense- ima beli koren i veoma lepe listiće sa veoma specifičnim prijatnim mirisom. Koriste se svi delovi biljke, najčešće u pripremi supa, sosova, jela i dekoraciju hrane.
Peršun ima nisku kalorijsku vrednost, izuzetno je bogat mineralima i vitaminima. To ga svrstava u red visokokvalitetnih namirnica i lekovitih biljaka.
List je bogat vitaminom C, provitaminom A, vitaminima grupe B, i retkim vitaminom B12 (koji je značajan za stvaranje crvenih krvnih zrnaca i izuzetno važan vegetarijancima) i mineralima ( u 100g peršunovog lista ima 1630 miligrama minerala, a pola od toga je kalijum , a ostalo gvožđe, kalcijum, mangan, magnezijum i bakar).
Kao lek, peršun je dobar za umirenje živaca, ublažavanje bolova, otklanjanje nadutosti, čišćenja krvi, protiv groznice, bolesti bubrega, upale očiju, obolenja mokraćnih puteva, uboda i ujeda.
Peršunov list isto tako sadrži i prirodna eterična ulja, flavonoide-antioksidante koji se vezuju za slobodne radikale i na taj način štite naš organizam.

Osim flavonida, peršun je odličan izvor vitamina C i A (posebno karetonoida i beta-karotena), koji imaju važnu ulogu u zaštiti našeg organizma od mnogih bolesti.
Vitamin C ima mnogo različitih funkcija. On je glavni antioksidant u našem telu, koji neutralizira delovanje opasnih slobodnih radikala. Kako već znamo, visoka koncentracija slobodnih radikala povezana je sa celim nizom bolesti, uključujući rak, dijabetes, astmu, aterosklerozu itd.
Vitamin C također ima izvanredna anti-upalna svojstva, zbog čega je odličan u lečenju svih vrsta artritisa. Osim toga, vitamin C je važan za rad našeg imuniteta. Redoviti unos ovog vitamina može spriječiti česte gripe, prehlade, upale grla i uva.
Beta-karoten je također važan antioksidant. Dijete, bogate beta-karotenom smanjuju rizik od pojave ateroskleroze, dijabetesa i raka creva. Kao i vitamin C, beta-karoten povoljno utiče na astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. U našem telu beta-karoten se pretvara u vitamin A – nutrijent, koji igra važnu ulogu u radu našeg imuniteta.
Saveti:
Birajte peršun sa lišćem tamnozelene boje, izbegavajte onaj koji ima žućkastu boju ili koji je uveo
kada god možete kupujte svež, možete ga sačuvati u zamrzivaču u najlonkesici ili svežeg naseckajte i ostavite na kuhinjskoj krpi da se osuši te ga stavite u teglicu i čuvajte na hladnom i tamnom mestu.

уторак, 15. новембар 2011.

Šta su vitamini?


 Šta su vitamini?

Moramo pribavljati vitamine iz organskih namirnica ili prehrambenih dodataka da bismo se održali u životu.

Kada spomenem reč „vitamin", većina ljudi pomisli „pilula". Pomisao na „pilulu" predočava konfuzne predodžbe o lekovima i drogama. Iako vitamini svakako često mogu da ostvare što i lekovi i droge, oni nisu ni jedno ni drugo.
• Sasvim jednostavno, vitamini su organske materije neophodne za život. Vitamini su bitni za normalno funkcionisanje našeg tela i, osim nekoliko izuzetaka, ne mogu biti proizvedeni ili sintetizirani u našim telima. Oni su neophodni za naš rast, krepkost i osećaj dobrog zdravlja. U svom prirodnom stanju na­laze se u malim količinama u svoj organskoj hrani. Moramo ih dobiti iz tih namirnica ili putem prehrambenih dodataka.
Ono što treba da imate na umu jeste da dodaci koji su dostup­ni u obliku tableta, kapsula, tečnosti, praha, čak i inekcija, još uvek predstavljaju samo hranljive materije i da su oni, ukoliko nisu sintetički proizvedeni, također dobiveni iz živih biljaka i životinja.
Nije moguće održati život bez svih esencijelnih vitamina.

 Šta vitamini nisu

Vitamini nisu ni pilule za jačanje ni zamene za hranu.

Mnogi misle da vitamini mogu da zamene hranu. Oni to ne mogu. U stvari, vitamini se ne mogu asimilirati bez unošenja hra­ne. Postoje mnoga pogrešna verovanja o vitaminima i ja se na­dam da će ova knjiga većinu njih razjasniti.
• Vitamini nisu pilule za jačanje i sami po sebi nemaju kalorijske ili energetske vrednosti.
• Vitamini nisu zamjena za proteine ili bilo koje druge hranljive materije, kao što su minerali, masti, ugljenohidrati, voda — čak nisu zamena ni jedan za drugog!
• Sami vitamini nisu sastavni delovi strukture našeg organizma.
• Ne možete da uzimate vitamine, da prestanete da jedete i oče­kujete da budete zdravi.

 Kako vitamini djeluju
Ako zamislite telo kao automobilski motor sa unutrašnjim sagorevanjem, a vitamine kao svećice, prilično ste dobro predstavili sebi kako ti začuđujuće majušni sastojci hrane deluju na nas.

Vitamini regulišu naš metabolizam preko enzimskih sistema. Nedostatak jednog od njih može dovesti u opasnost celo telo.

Vitamini su sastavni delovi naših enzimskih sistema koji, delujući poput svećica, potiču i regulišu naš metabolizam, održa­vajući nas aktivnim i vrlo sposobnim.
U usporedbi sa našom potrošnjom ostalih hranljivih sasto­jaka, kao što su proteini, masti i ugljenihidrati, naša potrošnja vitamina (čak i pri nekim predoziranim režimima) neznatna je. Ali deficit čak i samo jednog od vitamina može dovesti u opasnost čitav ljudski organizam.
Pročitajte knjigu: Vitaminska biblija od ERL MINDEL  u prevodu Ljiljane Stanić
ili je skinite sa neta: http://www.scribd.com/doc/71155174/VITAMINSKA-BIBLIJA

субота, 12. новембар 2011.

Imunološki sistem


Ukoliko imunološki sistem funkcioniše na optimalnom nivou, u organizmu se neće razviti ni AIDS, ni rak, ni herpes niti bilo koja druga latentna bolest koja u ljudskom telu egzistira kao potencijalna skrivena opasnost. Razumevanje mehanizama razvoja tumora i kontrole njihovog rasta dovelo je do komplemetarnih koncepata biomedicinskih terapija. Prema ovom pristupu lečenje raka ne sastoji se isključivo od hirurškog otklanjanja tumora, hemoterapije i radioterapije, već obuhvata i prateću rekonstruktivnu terapiju koja za cilj ima regeneraciju i podizanje otpornosti samog organizma radi normalizacije ćelijskog metabolizma i smanjenja oštećenja prouzrokovanih terapijom. Iako ne možemo da kontrolišemo hronološku starost mi možemo da kontrolišemo biološku starost da živimo dug život bez bolesti a za to je neophodno da naučimo kako da sprečimo i potpuno promenimo efekte starenja i bolesti. Naša namera je da vas osposobimo, da povećate svoje znanje da budete dobro informisani, da možete Vi da donostite odluke i prilikom lečenja, a i da znate kako da sprečite i potpuno usporite efekte starenja.
Tekst preuzet od www.mojimunitet.com

понедељак, 7. новембар 2011.

O migreni Dr Nebojiša Mitić

Ukratko sam opisala migrenu i kako je, pojednostavljeno, Ayurveda-nci objašnjavaju šta ona jeste. Znači ako uravnotežimo Pitta Došu prestaće nam migrenske glavobolje. Međutim zapadna medicina drugačije gleda na migrenu i pronašla sam sajt http:// migrena.rs/migrena , gde Dr Nebojiša Mitić , veoma opširno i profesionalno objašnjava uzroke migrene , koliko raznih migrena ima. On tvrdi da na njegovoj klinici veoma uspešno leče migrenske glavobolje.
Ono što je jako zanimljivo je sledeće: "Novo je istraživanje pokazalo da lekovi protiv bolova, kupljeni u slobodnoj prodaji, mogu uzrokovati učestale i hronične povratne glavobolje.
Svaki lek, pa i analgetik, ima svoje nuzefekte. Do svoje maksimalne doze,  nuzefekti su minimalni ili ih nema. Ukoliko se doza prekorači, pozitivni efekti su sve manji, nuzefekti sve izraženiji, a jedan od nuzefekta je glavobolja."
Kolike su maksimalne doze, ne znam , verovatno piše u uputstvu svakoga leka, pa je dobro to detaljno pročitati. U svakome slučaju i moja je preporuka da nikada ne kupujete lekove na svoju ruku, naročito ne antibiotike koji ostaju 6 i meseci u našem organizmu i mogu biti uzročnici pojavi candide. Ako pak morate piti antibiotik na preporuku lekara, dobro je znati da se mora popiti celo pakovanje, ne sme se nikako prekidati.
Ako se migrenski simptomi tek pojavljuju nemojte ih zanemariti, već, počnite da menjate način ishrane, smanjite cigarete, uzimajte dodatke ishrani koji čiste krvne sudove kako bi ovi postali elastičniji. Omega 3 i soja lecitin su prava stvar za održavanje zdravih krvnih sudova.

субота, 5. новембар 2011.

Migrena i zašto ona nastaje

Po ajurvedi migrene nastaju zbog poremećaja PITA DOŠE , tj zbog kiselosti i toplote u organizmu koji je u porastu i neuravnotežena. Možete ovome umnogo pomoći ako ne preskačete obroke: doručak, ručak i večera a između obroka lake užine od voća. Citrusno voće smanjuje kiselinu!
Svako jutro popijte na prazan stomak čašu mlake vode u koju možete ucediti malo limuna, potom pojedite jabuku, posle doručak, lak, može šest dana celo pre podne voće a sedmi dan doručkujte dvopek sa namazom, izbegavajte paštetu i salame, ako možete izbegavajte peciva, naročito francuska peciva i kvasna jer povećavaju kiselost organizma. Izbegavajte prženu i masnu hranu, so uzimajte u malim količinama.
Kiselost organizma smanjićete ako popijete svaki dan čašu vode sa sokom od pola limuna, plus popijete 8 čaša vode dnevno, izbegavajte namirnice koje izazivaju porast kiseline u organizmu.
Toplotu tela smanjite unosom svežih namirnica bez kuvanja, dosta zelene salate ili nekog drugog zelenog povrća i izbegavajte duži boravak na suncu.
Kada izbalansirate PITA DOŠU migrene će sigurno nestati.

четвртак, 3. новембар 2011.

Lan

Lan su naši stari koristili za izradu tkanine. Ona je bila malo kruta, gužvala se, ali nije izazivala alergije. Danas ako negde nađem neku suknju ili bluzu od lana , rado je kupim, mada iskreno dosta je skupo. Lan je danas nepravedno zanemaren.Da li neko od Vas ima neku krpicu od lana? Da li ste sa njom zadovoljni?