петак, 26. август 2011.

Integralne žitarice I koliko ih poznajemo?


Povećana potražnja zdrave hrane dovela je do toga da se u prodavnicama pojavilo „integralno brašno“ i integralni hleb, koji to zapravo i nije.

Ako u svojoj kuhinji koristite integralno brašno, neophodno je obratiti pažnju i biti oprezan pri kupovini.
Kao integralno podmeće se „reintegnirano“ brašno- mešavina rafiniranog brašna i mekinja, i ono nema veze sa integralnim brašnom.
Integralno brašno je ujednačene tamnožute boje, dok reintegnirano brašno je belo sa puno tamnih tačkica.

Gdje kupiti?
U prodavnicama zdrave hrane. Tu možete da nabavite i druge integralne žitarice, koje se veoma retko koriste, upravo zato što ih ne poznajemo. 
Integralne žitarice su vrlo zdrave. Naučnici povezuju njihovo redovno korišćenje sa smanjenim rizikom od dijabetesa, visokog krvnog pritiska i mnogih vrsta raka.

1. Proso 

Proso je bezglutenska žitarica, koja dolazi sa Istoka. Njegovo poreklo nije sasvim poznato, ali sigurno je uzgajano u Kini pre više hiljada godina.
U srednjem veku proso je bilo popularno u mnogih delovima Europe i smatralo se odličnom zamenom za meso.
Moglo se čuvati u skladištima dugi niz godina - čak i do dvadeset godina.
Venecija se od opsade Đenovljana spasila upravo zahvaljujući prosu sačuvanom u svojim skladištima.
Zrno prosa je veoma bogato skrobom i po tome se može uporediti sa kukuruzom.
Proso je odličan izvor proteina, vitamina A i B te minerala - posebno željeza, magnezijuma, fosfora i silicija.
Zbog visokog sadržaja salicilne kiseline proso se smatra pravim kozmetičkim preparatom - odlično deluje na nokte, kožu, kosu i zubnu gleđ.
Proso čisti organizam, uspostavlja ravnotežu, reguliše varenje i jača imunitet. Preporučuje se u slučajevima povećanog fizičkog i psihičkog napora, trudnicama i dojiljama.
Proso se brzo i lako priprema. Zrno mu je slatkasto zbog čega je vrlo ukusno. Ova žitarica ne sadrži gluten, ali može se mešati sa pšeničnim brašnom i koristiti za izradu hleba i testenine

2. Quinoa-spelta,majka svim žitaricama

Quinoa je drevna južnoamerička biljka i jedna od najstarijih žitarica na svetu. Gajena je u Andama još pre 5000 godina.
Inke su prepoznale ovu namirnicu kao izvor snage i izdržljivosti. Zvali su je “zlatom Inka” i “majkom žitarica”.
Quinoa je bogata visokokvalitetnim proteinima i sadrži sve esencijalne aminokiseline. Posebno je bogata lizinom, koji učestvuje u procesima rasta i zacelivanja tkiva.
Od minerala quinoa sadrži kalcijum, željezo, magnezijum, fosfor, cink i bakar. Od vitamina - tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, folnu kiselinu, vitamine A i E.  Bogata je vlaknima i karotenoidima.
Quinoa pomaže kod migrena, poboljšava zdravlje srca i krvnih sudova, smanjuje holesterol i krvni pritisak, sprečava alergije i astmu.
Pre kuvanja quinou dobro operite, jer njezina ljuska sadrži saponin - prirodnu gorkastu materiju. Operite i procedite quinou, a zatim jekuvajte kao pastu (u velikom loncu sa puno vode) ili poput pirinča na pari (u razmeri 2 šoljice vode na 1 šoljicu quinoe).



3. Kamut
Kamut je drevna žitarica, bliski rođak današnje tvrde (durum) pšenice.
Zrno kamuta je malo zakrivljeno na sredini i 2-3 puta veće od zrna klasičnih sorti pšenica.
Po hranjivoj vrednosti, kamut je također superiorniji. Sadrži 20-40% više belančevina, više masnoća, aminokiselina, vitamina i minerala.
Ukus mu je slatkast zbog čega su ovu žitaricu prozvali “slatkom pšenicom”.
Zbog visoke energetske vrijednosti kamut je posebno pogodan za telesno aktivnije ljude i sportiste.
Ljudi alergični na gluten pokazuju 70% manju osjetljivost na kamut. Stoga je kamut između alergičara prozvan “pšenicom koju možete jesti”.
Kamut možete koristiti za hleb, kolače, palačinke i u mnogim drugim receptima, gdje se inače koristi pšenica. Od kamuta se mogu pripremati kuskus i testenine.

4.Ječam

U mnogim civilizacijama ječam je bio poznat još pre 12000 godina. Spada u najstarije biljke koje je čovek koristio za svoju ishranu.
Međutim, danas upotreba ječma u ljudskoj ishrani se sve više smanjuje. Sada reč ječam većinu nas podseća samo na pivo.
Ječam je izuzetno hranljiv. Bogat je skrobom, proteinima, šećerima, vlaknima, mineralima (kalcij, željezo, fosfor, kalij, silicij) te vitaminima A,B1,B2 i B5.
Ova žitarica čisti organizam od otrova, ima svojstva diuretika, potiče stvaranje mleka, jača kosti, obnavlja organizam i čisti krvne sudove.
Ječam možete koristiti u supama, kuvanim jelima (kao i pirinač), te za doručak u obliku pahuljica.
Ječam je žitarica bogata vlaknima i pravi borac protiv povišenog holesterola. Vrlo je koristan i za regulisanje varenja. Samo 200 grama ječma sadrži 55 odsto preporučene dnevne količine biljnih vlakana. To je više nego što većina ljudi koja se hrani na prosečan način, unese tokom čitavog dana.


5. Zob

Danas se zob koristi pre svega za ishranu stoke, ali u prošlosti je imala veliko značenje u ljudskoj ishrani.
Kinezi su poznavali zob još prije više hiljada godina, a koristili su je stari Rimljani i drugi narodi u antičkom razdoblju.
Danas se zob još uvek koristi u velikim količinama u Rusiji, Škotskoj i Irskoj. Poznati poridž se priprema od zobi kuvane na vrlo niskoj temperaturi.
Zob je jedna od najhranjivijih žitarica. Njezina kalorična vrednost je čak 400 kalorija na 100 grama.
Ova žitarica je bogata proteinima, mastima i vlaknima. Sadrži veliku količinu minerala (kalcijum, željezo, fosfor, magnezijum) i vitamina iz grupe B.
Zob jača organizam, povećava stvaranje telesne topline, reguliše metabolizam, pomaže kod anksioznosti i depresije.
U zrnu zobi prisutan je hormon rasta zajedno sa velikim količinama kalcijuma. Zbog toga zob je idealna hrana za mlade u fazi razvoja i trudnice.
Zob se koristi u mnogim preparatima za negu tela. Čisti kožu, omekšava je, hidrira, smiruje i štiti.
 

6. Tef 

Tef je minijaturna žitarica, koja raste u Etiopiji.
Tef sadrži više kalcijuma i željeza, nego ostale žitarice. Tef je dobar izvor fosfora, magnezijuma, cinka i tiamina.
Ova žitarica sadrži 8 esencijalnih aminokiselina i odličan je izvor proteina.
Od brašna tefa se pravi poznata injera - hleb, koji etiopčani jedu svaki dan.
Tef je bezglutenska žitarica i zbog toga je pogodna za osobe alergične na gluten.


7. Kukuruz

Od tefa možete napraviti kašu, a njegovo brašno dodavati u hleb i peciva.
 
Kukuruz je zaista čudesna biljka. Raste brzo i njegova zrna postaju jestiva još pre nego što sazre. Raste skoro “sam” - njegov uzgoj ne zaheva puno truda.
Kukuruz potiče iz Južne Amerike, gde ga smatraju božanskom biljkom.
Kukuruz sadrži ugljikohidrate, proteine, nezasićene masti, vitamine i mnoge minerale (željezo, fosfor, magnezijum, kalijum).
Ova žitarica ima diuretička, hranljiva i okrepljujuća svojstva. Poboljšava rad jetre i bubrega. Aktivno deluje na tiroidnu žliezdu, usporavajući njezin rad. Preporučuje se u slučajevima nervoze i razdražljivosti. Jača srce, krvne sudove, mišiće i kosti.
Sveža kukuruzna zrna mogu se u obliku klipa kuvati ili peći.
Od kukuruznog brašna se pravi palenta, testenina, hleb i kolači. Kukuruz možete konzumirati i u obliku kokica ili pahuljica, koje se jedu za doručak.
Za razliku od toga što možda mislite, popcorn je jedna od najzdravijih grickalica. Pod uslovom da za njegovu izradu ne koristite velike količine ulja, ne pripremate ga u mikrotalasnoj pećnici i ne pravite ga od GMO kukuruza.

8. Raž
Raž se tradicionalno smatra siromašnom namirnicom, ali nije takva. Raž je namirnica sa značajnim nutritivnim svojstvima: sadrži ugljenoidrate, proteine, minerale (željezo, fosfor, kalcijum), vitamine (grupe B i E). Bogata je vlaknima i lizinom.
Ova žitarica čisti organizam, deluje okrepljujuće, sprečava bolesti creva i sklerozu, poboljšava cirkulaciju, usporava starenje krvnih sudova.
Raž je posebno pogodna za osobe izložene intelektualnom stresu, trudnice, dojilje te starije osobe.
Raž možete koristiti u obliku celih zrna, ali češće se koristi njezino brašno. Prepržena i mevena zrna raži mogu zameniti kafu.
Mogu se koristiti i ražene pahuljice, koje su odlične za doručak, za pripremanje musli ili kao dodatak kremama i supama.

9. Heljda (hajdina)
Iako ne pripada porodici žitarica, heljda je po sastavu i načinu upotrebe srodna žitaricama. Heljdino porijeklo je Azija, a danas se ova biljka najviše uzgaja na području Rusije.
Heljda je vrlo izbalansirana namirnica. Izuzetno bogata dragocenim proteinskim materijama. Sadrži vitamine grupe B, E i P, minerale (kalcijum, željezo, fosfor, magnezijum, bakar) te esencijalne aminokiseline (lizin i triptofan).
Heljda jača organizam i povećava telesnu toplinu, zbog čega je pogodna pre svega za zimsku sezonu.
Zbog svog okrepljujućeg delovanja heljda se posebno preporučuje sportistima, trudnicama, dojiljama te mladima u razvoju.
Heljda čisti organizam, štiti krvne sudove, sprečava bolesti bubrega i polnih organa.
Od preprženog zrna heljde u Rusiji se priprema fina kaša. Način kuvanja kaše je sličan kao i kuvanje pirinča na pari.
Od mešavine heljdinog i pšeničnog brašna izrađuje se hleb.

10. Sirak 
Sirak, ili sorghum, je žitarica koja se koristi za ljudsku i stočnu hranu. Njegovo poreklo je Afrika, a danas je ova žitarica popularna u Indiji, Africi i Kini.
Sirak je bogat željezom, kalijem i fosforom. Od vitamina sadrži tiamin i niacin. Sirak je dobar izvor proteina i vlakana i ne sadrži gluten.
Sorghum je dobar kao prevencija  bolesti srca, dijabetesa, artritisa, prekomerne težine i alergije.
Od sirka možete napraviti kašu, njegovo brašno se koristi za izradu hleba i kolača. Sa malom količinom ulja u voku možete pripremiti ekspandirani sirak - zdravu zakusku, sličnu kokicama.

11.Pirinač 
Pirinač, nakon pšenice, je druga najpopularnija žitarica u našoj kuhinji.
Na Istoku pirinač je dominantna biljka i pokriva čak 80-90% ishrane azijskih naroda.
Konzumiranje integralnog pirinča osigurava organizmu neophodne ugljenohidrate, proteine, vitamine (posebno grupe B), minerale (kalcijum, željezo, fosfor) i enzime.
Ova žitarica ima antialergijsko delovanje i s obzirom na to da ne sadrži gluten, lako se vari.
Pirinač blagotvorno utiče u slučaju hipertenzije, kolitisa i želudačanih tegoba. Koristiti je smeju i dijabetičari, jer se skrob iz pirinča varenjem pretvara u dekstrozu, a ne u glukozu.
Osim u zrnu, pirinač se koristi u obliku pahuljica i brašna. Pahuljice, koje se dobijaju gnječenjem zrna pirinča, mogu se koristiti za lagan i zdrav doručak. Integralno pirinčano brašno možete upotrebiti za pripremu hleba i kolača.

12. Pšenica
Pšenica je najčešće korištena žitarica u našoj kuhinji.
Ova biljka je prvobitno uzgajana u Aziji i Africi, a pretpostavlja se da je stara više od 17000 godina.
Postoji dve vrste pšenice: mekana i tvrda (durum).
Mekana pšenica se koristi za izradu hleba, peciva, kolača, dok tvrda - za izradu testenine.
Pšenica ima neverojatna nutritivna svojstva. Ova žitarica sadrži sve što nam je potrebno za život - proteine, masti, ugljenohidrate, vitamine, minerale i enzime.
Ako biste imali samo pšenicu za jesti, ne biste samo preživeli, nego i ostali zdravi. Pod uslovom da je koristite u integralnom obliku.
Deo teksta preuzet iz Alternativa za Vas

Pošto se tu spominju žitarice, istina ne organske. ali ako neko želi da nabavi organske žitarice, ima ih na našem tržištu. Ono što je jako dobro ima ih i online da se kupe. ja sam pronašla jedan portal, koji je inače zaista interesantan, pun je dobrih saveta. posetite ga, imate i mogućnost kupovine,jedino je možda problem poštarina, koja i nije tako mala, ali ako kupite odjednom više namirnica, možda se i isplati. Čak sam i cene pregledala, korektne su.Predstavili su proizvode "Beyond"
Zato posetite sajt:   http://www.zdravahrana.com



1 коментар:

Unknown је рекао...

Vrlo zanimljiv i edukativan post. musli